top of page

Группа сайта AZRETALI SAUBANOV

Public·5 membres
Jesus Arkhipov
Jesus Arkhipov

Marijan Horvat Rimsko Pravo Pdf PORTABLE Download


2 Predgovor Premda na hrvatskom jeziku postoje veoma dobri udžbenici rimskog prava (autori: Eisner/Horvat; Horvat; Romac; Boras/Margetić), već duže vrijeme postoji potreba za knjigom kraćeg opsega, u kojoj bi za studente prava bile izložene osnovne institucije rimskog privatnog prava. Rimsko privatno pravo zajedno s grčkom filozofijom predstavlja najznačajniju kulturnu baštinu antike, a razdoblje stare rimske države jedno je od najvažnijih razdoblja za povijest države i prava. Knjiga je namijenjena studentima pravnog studija početnicima, zbog čega je materija koja predstavlja uvod u suvremeno privatno pravo, prvenstveno materija stvarnog i obveznog prava, obimnije izložena. Knjiga je strukturirana tako da su klasično i Justinijanovo pravo u središtu pozornosti, a instituti preko kojih je rimsko pravo ostvarilo odlučujući utjecaj na europski pravni razvitak detaljnije su i opširnije obrađeni, od onih koji imaju pretežito povijesni značaj. Ipak, da bi studenti mogli shvatiti evoluciju i promjene osnovnih instituta privatnog prava, nužno je izložiti, barem u najkraćim crtama, pregled razvitka rimskog društva, države i prava. Nakon kratkog pregleda povijesti rimskoga prava, slijedi poglavlje o pravu osoba u kojem je izloženo statusno i obiteljsko pravo: materija o subjektima prava, pravnom položaju raznih kategorija stanovnika, braku i obitelji. Potom su naznačene osnove civilnog postupka, koji u rimskom pravu ima veliku ulogu jer je rimsko pravo u puno većoj mjeri bilo vezano za postupak od suvremenoga. Izlaganje je ograničeno na institute procesnog prava, čije je poznavanje nužno kako bi se mogle shvatiti posebnosti i razvitak instituta stvarnog i obveznog prava. Središnji dio knjige posvećen je materiji stvarnog i obveznog prava (općeg i posebnog dijela), a završni, materiji nasljednog prava. Na kraju knjige nalazi se stvarni registar koji bi studentima trebao olakšati korištenje udžbenikom. Zbog ograničenog opsega knjige upućuje se tek na najvažnija vrela i literaturu jer bi navođenje različitih mišljenja glede pojedinih problema, ilustriranje instituta tekstovima rimskih pravnika, kao i detaljnije obrazlaganje utjecaja rimskog prava na rješenja pozitivnog prava, znatno povećalo opseg knjige. Navedeni popis literature i vrela obuhvaća djela kojima bi se studenti mogli služiti pri izradi seminarskih i diplomskih radnji. Cilj je udžbenika na što jednostavniji i pristupačniji način omogućiti studentima da se na početku pravnog studija, kroz nastavu rimskog prava, upoznaju s osnovnim pravnim pojmovima i da steknu fond znanja koji će predstavljati uvod i temelj za izučavanje 2




Marijan Horvat Rimsko Pravo Pdf Download


Download Zip: https://www.google.com/url?q=https%3A%2F%2Fjinyurl.com%2F2ucjU8&sa=D&sntz=1&usg=AOvVaw2X4DIy9GU6Ibo1m9PF8WOE



4 SADRŽAJ Predgovor Kratice Bibliografija (vrela, literatura, časopisi, pomoćna sredstva) Uvod 1. Važnost rimskog prava za današnje pravo i razlozi njegova izučavanja 2. Rimsko pravo: pojam i podjela 3. Izvori za rimsku pravnu povijest PRVI DIO RAZVITAK RIMSKE PRAVNE POVIJESTI 4. Uvod I. poglavlje Kraljevstvo (754. p.n.e p.n.e.) 5. Osnutak Rima i najstariji organi vlasti 6. Sastav pučanstva 7. Reforma Servija Tulija 8. Pravo razdoblja kraljevstva (staro ius civile) 1. Karakteristike starog civilnog prava 2. Zakonik XII ploča (lex duodecim tabularum) II. poglavlje Republika (509. p.n.e. 27. p.n.e.) 9. Političke, gospodarske i društvene prilike 10. Pravo razdoblja kasne Republike (opće karakteristike, ius honorarium, ius gentium, djelatnost pravnika) III. poglavlje Principat (27. p.n.e n.e.) 11. Politički, gospodarski i društveni odnosi 12. Pravo razdoblja Principata (klasično rimsko pravo) 1. Kodifikacija pretorskog prava 2. Senatus consulta 3. Constitutiones principum 4. Klasična jurisprudencija IV. poglavlje Dominat ( ) 13. Gospodarske, društvene i političke prilike 4


5 14. Pravo razdoblja dominata (postklasično pravo) 1. Leges i ius 2. Zbornici prije Justinijana 3. Justinijanova kodifikacija (Corpus iuris civilis) V. poglavlje Rimsko pravo nakon Justinijana 15. Glosatori i postglosatori (komentatori) 16. Recepcija rimskog prava DRUGI DIO PRAVO OSOBA (IUS QUOD AD PERSONAS PERTINET) I. poglavlje Statusno pravo 17. Pravna i djelatna sposobnost 18. Fizičke osobe 19. Stupnjevi pravne sposobnosti fizičke osobe (statusi) 1. Status libertatis 2. Status civitatis 3. Status familiae 4. Capitis deminutio 20. Deliktna sposobnost 21. Pravne osobe II. poglavlje Obiteljsko pravo 22. Pojam obiteljskog prava i evolucija rimske obitelji 23. Srodstvo 24. Patria potestas 1. Pojam očinske vlasti; patria potestas u osobnom i imovinskopravnom pogledu 2. Postanak očinske vlasti 3. Prestanak očinske vlasti 25. Brak (matrimonium, nuptiae) 1. Oblici sklapanja braka; učinci braka u osobnim i imovinskim odnosima 2. Prestanak braka 3. Zaruke (sponsalia); miraz (dos); darovanje prije braka (donatio ante nuptias) 5


17 UVOD 1 - Važnost rimskog prava za današnje pravo i razlozi njegova izučavanja Svaka znanost počinje pitanjem zašto se izučava, čemu služi. Zašto danas izučavamo pravo jedne antičke robovlasničke države koja je prestala postojati prije više od 15 stoljeća? Premda je rimska država prestala postojati prije više od 1500 godina, na velikom broju pravnih fakulteta rimsko se pravo proučava kao poseban predmet, ili u okviru pravnopovijesnih predmeta, odnosno, kao uvod u europsko pravo ili pozitivno građansko pravo na fakultetima gdje ne postoji poseban kolegij rimskog prava. Rimsko je pravo bilo jedna od prvih znanosti koja je postala predmetom sveučilišnog studija, a njegova višestoljetna teorijska obrada od iznimne je važnosti za pravnu znanost uopće. 1 Razdoblje od sredine VIII. st. p.n.e. do sredine VI. st. n.e. obilježeno je usponom, procvatom i propašću Rima, najveće robovlasničke države u povijesti. Tijekom svoga tisućljetnog razvitka rimsko se pravo izgradilo od nacionalnog prava primitivnog poljodjelskog naroda do univerzalnoga prava koje je poznavao gotovo cijeli tadašnji svijet. U najstarijem razdoblju svoje povijesti rimsko se društvo nalazilo na prijelazu iz višeg stupnja barbarstva ka civilizaciji, državi koja je nastajala. Tijekom vremena, mala siromašna država, osnovana po predanju 754. god. p.n.e. na brežuljcima uz obalu donjeg Tibra, nizom uspješnih ratova, postala je početkom II. st.p.n.e. gospodar Apeninskog poluotoka. Nakon Punskih ratova (II. st.p.n.e.), koji predstavljaju jednu od prekretnica u rimskoj povijesti, Rimljani proširuju svoju vlast van granica Apeninskog poluotoka, osvajaju zapadno Sredozemlje, sjevernu Afriku i šire svoju vlast sve do granica Eufrata i Tigrisa. U Rim se sliva ogromno bogatstvo, razvijaju se robnonovčani odnosi, čije su žarište latifundije i gradovi. Koncentracijom zemljišnog posjeda malobrojni robovlasnici stvaraju latifundije, ogromna imanja na kojima se proizvode rentabilne kulture. Rimski ekonomisti preporučuju uzgoj onih kultura čiji se prinosi mogu povoljno unovčiti na tržištu. Tako se prešlo sa zatvorene naturalne proizvodnje, zasnovane na obrađivanju malog i srednjeg zemljišnog posjeda, na robnu proizvodnju za tržište. S tim u vezi počinje bujan procvat trgovine, bankarstva i svih oblika novčarskog poslovanja, kao i obrta. 1 O važnosti izučavanja rimskog prava i utjecaju rimskog prava kao europskog fenomena na suvremene pravne sustave v. Koschaker, Europa und das römische Recht, München, 1947; Stein, P., I fondamenti del diritto europeo, Milano, 1987; Isti, Roman Law in European History, Cambridge, 1999; Margetić, L., Rimsko pravo kao europski fenomen i hrvatska pravna povijest, Rijeka,


18 Razvijena robna proizvodnja i robna razmjena i trgovina, koja se nesmetano odvijala između udaljenih provincija, koje su se specijalizirale za određenu proizvodnju, imale su za posljedicu detaljnu i preciznu razradu i reguliranje osnovnih pravnih instituta i odnosa. Zahvaljujući, u najvećoj mjeri, djelatnosti pravosudnih magistrata pretora i rimskih pravnika, rimsko je pravo u korak pratilo razvitak gospodarskih odnosa uobličujući ustanove privatnog prava koje su, u osnovi nepromijenjene, ostale do danas u upotrebi: kupoprodaju, zajam, najam, posudbu, zalog itd. Specifični uvjeti rimske robovlasničke države u kojima se razvijalo rimsko pravo, posebno stalna borba za zemlju i nastojanje da se osigura imovina robovlasnika, rezultirali su preciznim reguliranjem osnovnih vlasničkih odnosa i ustanovljenjem neograničenog i neprikosnovenog privatnog vlasništva. Krajem Stare ere proturječnosti u rimskoj državi dosegnule su vrhunac. Da bi sredili unutarnje teškoće, Rimljani su bili prinuđeni povući vojsku s granica i prestati sa osvajačkim ratovima. Time je stvoren novi uzrok krize robovlasničkih odnosa nedostatak radne snage i opća gospodarska kriza, koja je dovela do postupne feudalizacije Carstva i zamiranja robne proizvodnje i robnonovčane razmjene, te vraćanja na naturalnu privredu. Nakon propasti Zapadnog rimskog carstva u novostvorenim barbarskim državama razvijeno rimsko pravo palo je u zaborav i zamijenjeno je feudalnim pravima. Ipak, kada su se unutar feudalnog društva počeli razvijati buržoaski odnosi, sve razvijenija trgovina i novčarstvo zahtijevali su odgovarajuću pravnu formulaciju, koju siromašna partikularna feudalna prava nisu mogla dati. Trgovci, bankari i drugi poduzetnici našli su takvu gotovu formulaciju u rimskom pravu koje je pružalo već izgrađen pravni sustav i koje je svojim shvaćanjem o neograničenosti privatnog vlasništva, slobodi ugovaranja i slobodi oporučnog raspolaganja odgovaralo potrebama kasnog srednjovjekovnog pučanstva u borbi protiv feudalnih ograničenja. U XV. i XVI. stoljeću Justinijanovo rimsko pravo, u obliku koji su mu dali glosatori i postglosatori (srednjovjekovni znanstvenici koji su proučavali rimsko pravo), potisnulo je domaća partikularna prava i postalo ponovno važećim pravom u većini država srednje i zapadne Europe. Na temeljima Justinijanove kodifikacije izgrađena su prava buržoaskih zemalja. Veliki buržoaski kodeksi nastali su pod utjecajem romanističke tradicije: francuski Code Civil iz godine, austrijski Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch iz 1811., talijanski Codice Civile iz 1865., španjolski iz 1889., njemački Bürgerliches Gesetzbuch iz 18


À propos

Добро пожаловать в группу! Общайтесь с другими участниками, ...

membres

  • Elena Saubanova
  • Tommy Elmers
    Tommy Elmers
  • Zein Marwan
    Zein Marwan
  • Jeremiah Allen
    Jeremiah Allen
  • Jesus Arkhipov
    Jesus Arkhipov
Страница группы: Groups_SingleGroup
bottom of page